1: hipodermis. 2: dermis. 3: epidermis. 4: UVA. 5: melanin. 6: melanociti.
Prije svega, moramo razumjeti što znači „tamnjenje“. Poput mađarice, koža se sastoji od nekoliko slojeva (u redu, tri, dakle malo manje nego kod ovog kolača): epidermis je sloj najbliži površini u kojem se stanice brže obnavljaju, dermis je međusloj, a hipodermis je najdublji sloj. Stanice epidermisa su one koje tamne, zahvaljujući posebnim stanicama koje stvaraju preplanulost: melanocitima. Pod djelovanjem UV zraka te stanice proizvode obojeni pigment, melanin. Melanociti tada izbacuju melanin koji će obojiti susjedne stanice epidermisa.
Sposobnost tamnjenja ovisi prije svega o tvom tipu kože, odnosno fototipu, koji ide ruku pod ruku s količinom aktivnih melanocita, a time i tvojom sposobnošću (ili nedostatkom iste) proizvodnje melanina. Sunčanje i sunčane opekline ne mijenjaju melanocite u kratkom roku. Kada se sav proizvedeni melanin izbaci, koža se vraća u svoju izvornu boju. Njena sposobnost tamnjenja uvijek ostaje ista.
Stavak: Sposobnost tamnjenja jedinstvena je za svakog pojedinca. Ovisi o fototipu kože i djelovanju melanocita, stanica zaduženih za proizvodnju melanina koji pigmentira epidermis. Melanin u koži čini prirodnu barijeru UV zrakama, ali nije dovoljan da u potpunosti zaštiti kožu. Nažalost, što god činili, ne možemo promijeniti strukturu svoje kože niti njezinu sposobnost tamnjenja.
Ovaj je fototip vrlo rijedak. Odnosi se na osobe s albinizmom čija koža ne može sintetizirati melanin zbog genetskog nedostatka. Osobe s albinizmom imaju karakterističnu blijedo žućkasto bijelu kosu, nemaju boju očiju, koža im je vrlo bijela, a najmanje izlaganje suncu uzrokuje opekline i nikada ne potamne. Preporučeni SPF: 50+
Ovaj je tip kože vrlo svijetle i mliječne boje, često s pjegicama. Boja kose je obično crvena. Čak i vrlo kratko izlaganje suncu uzrokovat će sunčane opekline, a te osobe gotovo da uopće ne potamne. Važno je da ova skupina ostane zaštićena od sunca. Preporučeni SPF: 50+
Svijetla koža, ponekad s pjegicama i plava kosa. Takve osobe gotovo uvijek izgore na suncu, ali ipak blago potamne i lagano su preplanuli na kraju odmora. Preporučeni SPF: 50+
Ovo je srednji fototip uobičajen u Hrvatskoj. Te su osobe plavokose ili smeđokose, svijetle ili tamne puti. Mogu izgorjeti na suncu ranim izlaganjem suncu, ali zatim postanu klasično zlaćano preplanuli. Važna je boja očiju i kose. Osobe fototipa 3 plave kose ili svijetlih očiju stare brže od brineta s tamnim očima u slučaju učestalog izlaganja suncu. Preporučeni SPF: 30 ili 50
Tu skupinu čine osobe tamne puti i smeđe kose koje rijetko izgore na suncu. Brzo tamne, jer njihova koža sadrži mnogo melanina. Preporučeni SPF: 20 ili 25
Ovaj fototip naziva se mediteranski tip. To su tamnoputi ljudi koji vrlo rijetko izgore na suncu i vrlo brzo tamne. Imaju tamnu preplanulost. Preporučeni SPF: 20 ili 25
Tu skupinu čine osobe crne kože i tamnih očiju koje su vrlo otporne na izlaganje suncu. Za njih je dovoljna krema za zaštitu od sunca s niskim zaštitnim faktorom. Preporučeni SPF: 10 (i 20 do 25 za svjetlije dijelove kože).
Kada jedeš mrkve ne samo da se osjećaš dobro, nego ćeš i izgledati dobro! Namirnice bogate beta-karotenima (osim mrkve, možeš ih pronaći u narančama, rajčicama i paprici) pomažu tvojoj koži da zadrži svijetlu boju zimi i lijepo potamni kada sunce (konačno) izađe.
Sunca nema, a zima je duga... Dolaziš u iskušenje da se malo osunčaš u solariju kako bis koži dali zdrav sjaj uz malo manje nanošenje puder. Ali solariji mogu biti opasni za kožu u pogrešnim uvjetima, a umjetno UV zračenje četiri je puta toksičnije od prirodnog UV zračenja. To je zato što solarij uglavnom upotrebljava UVA zrake koje su odgovorne za starenje kože, a dijelom i za povećanje rizika od melanoma.
Sunce nije uvijek tamo gdje ga očekuješ... Moglo bi te iznenaditi da nisi u opasnosti od štetnog djelovanja sunca samo na plaži dok daješ sve od sebe pretvarajući se da si morska zvijezda! Tvoja je koža izložena suncu i kada si vani u gradu. Na primjer, dok prozori u tvom automobilu ili kući filtriraju UVB zrake, omogućuju prolaz određenoj količini UVA zraka.
A i hlad zna biti varljiv. Neizravno zračenje realna je opasnost, pogotovo ako se nalaziš u okruženju koje reflektira sunčevo zračenje (snijeg, lagani pijesak, voda). Zato je važno svoju kožu štititi tijekom cijele godine, u svim godišnjim dobima, primjerice toniranim zaštitnim kremama koje štite od sunca i daju koži dašak boje, poput tonirane kreme ili tekućeg pudera (spoj ugodnog s korisnim!).
Izravno, difuzno i reflektirano zračenje zajedno se nazivaju ukupnim sunčevim zračenjem.
