Razgovor s Patricijom Aublet, suosnivačicom PUR Projeta
Morski ekosustavi i koraljni grebeni: odabir holističkog pristupa

Morski ekosustavi i koraljni grebeni: odabir holističkog pristupa

Razgovor s Patricijom Aublet, suosnivačicom PUR Projeta

Eau Thermale Avène predan je u primjeni svoje stručnosti u zaštiti kože od sunca, istovremeno radeći na smanjenju utjecaja svojih proizvoda na ekosustave. Kako bi učinili još više i pomogli obnovi morskog okoliša, Eau Thermale Avène je od 2016. godine u partnerstvu s PUR Projet organizacijom, stručnjakom za klimatske utjecaje, koji djeluje na Baliju. S nama razgovara Patricia Aublet, suosnivačica PUR Projet organizacije.

Što radi PUR Projekt?

Naša je svrha obnoviti ekosustave, uz pomoć lokalne zajednice, kako bismo pomirili ljude i prirodu. Da bismo to postigli, pomažemo tvrtkama u razvoju klimatskih projekata u skladu s njihovim lancem vrijednosti. S obzirom na društvene i ekološke kvalitete Eau Thermale Avène, bilo je očito da možemo zajedno izgraditi ovaj program.

Svrha PUR Projet organizacije je obnova ekosustava i pomirenje čovjeka i prirode.

Patricia Aublet
Patricia AubletSuosnivač PUR Projet organizacije

PUR Projekt je prije bio više specijaliziran za pošumljavanje pa kako je nastao ovaj projekt zaštite morskih ekosustava?

Godine 2016. Eau Thermale Avène želio je podržati projekt koji je izravno povezan s elementom vode. U isto vrijeme, znanstvena publikacija talijanskog istraživača osudila je utjecaj filtera za zaštitu od sunca na koralje. Stoga smo zajedno željeli prihvatiti izazov: pokrenuti program za obnovu morskih ekosustava pomoću koralja. Ključni igrač u bioraznolikosti, ključan poput drveća u šumi. O njemu ovisi više od 3000 vrsta riba i gotovo 120 milijuna stanovnika. Međutim, neke studije pokazuju da 3% koralja umire svake godine, a tom brzinom bi koraljni grebeni mogli nestati do 2100. godine. Eau Thermale Avène je i prije ovog projekta radio na smanjenju utjecaja svojih filtera za zaštitu od sunca i formula na morske ekosustave, stoga je ovaj projekt bio još jedan od načina da se ide korak dalje.

Više od 3000 vrsta riba i gotovo 120 milijuna stanovnika ovisi o koraljima.

Na koji način ste zaštitili koraljni greben?

Odlučili smo pokrenuti program PUR Corail u Pejarakanu na otoku Bali u Indoneziji, jer se to selo nalazi u zlatnom trokutu koralja, regiji poznatoj po visokoj koncentraciji koralja. No, zbog ribolova cijanidom i globalnog zatopljenja, ovi organizmi vidljivo izbjeljuju. Upoznali smo stanovnike i organizacije na licu mjesta kako bismo bolje razumjeli njihove probleme. Zatim smo zajedno izradili rigorozan protokol: usvajanje i usporedba nekoliko tehnika cijepljenja koralja i mjerenja njihovih učinaka. Kao i uvijek, obučili smo stanovnike ovim tehnikama, kako bismo ih učinili samostalnima.

AV_SPOR_Pejarakan_Bali_CopyrightPURProjet_07 800x670

S kojim ste se poteškoćama suočili?

Brzo smo shvatili da možemo ponovno posaditi koralje, ali cijepljenje nije dovoljno. Ako u isto vrijeme ne djelujete na onečišćenje plastikom i eroziju tla uzrokovanu krčenjem šuma, nećete uspjeti. Da bi bio učinkovit, bio je potreban holistički pristup. U 2018. smo stoga pokrenuli projekt gospodarenja otpadom i program ponovne sadnje mangrova na obali.

Je li bilo rezultata?

Osam mjeseci kasnije, 280 obitelji bilo je uključeno u program, a gotovo 10 tona otpada već je sakupljeno i ubačeno u reciklažne kanale. Osvijestili smo cijelo stanovništvo o razvrstavanju smeća, osigurali građanima platformu za recikliranje i posebne kante. Istodobno smo započeli sadnju mangrova kako bismo spriječili obalnu eroziju tla. Unutar nekoliko mjeseci zasađeno je gotovo 7000 stabala mangrova zahvaljujući Eau Thermale Avène.

Samo cijepljenje koralja nije dovoljno, da bismo bili učinkoviti, moramo također djelovati na onečišćenje plastikom i boriti se protiv erozije tla.

Gdje vidite svoj rad na ovom održivom projektu?

Nastavit ćemo cijepiti koralje u Pejarakanu kako bismo proširili njihovo područje i, ako je moguće, proširili se na druge dijelove svijeta. Na kopnu testiramo novu metodu sadnje mangrova. Na kraju, čini se relevantnijim izravno posaditi propagule (sadnice mangrova) izvađene iz šuma mangrova u području plantaže, bez prethodnog uzgoja u rasadniku. Što se tiče otpada, još uvijek moramo raditi na sortiranju različitih vrsta otpada i postojećih sustava recikliranja. Također razmišljamo da se više fokusiramo na otpad iz hotela i restorana. I naravno, nastavit ćemo razvijati kampanje za podizanje svijesti, informiranje i edukaciju među stanovnicima – oni su ključni za uspjeh ove vrste projekata.

Back to top